Stručno-akademsko savjetovanju iz socijalne gerontologije u Mariboru

Gerontologija - znanost o starenju uključuje BIOLOŠKE (tjelesno zdravlje, funkcionalnost, pokretljivost, izdržljivost), PSIHOLOŠKE (kognitivne sposobnosti, emocionalna dobrobit, osobnost, osjećaj identiteta) i SOCIJALNE (međuljudski odnosi, uključivanje, uloga u društvu, podrška okoline) ASPEKTE. To su međusobno povezani i jednako važni nositelji ove znanosti. Imajući na umu da su osobe starije životne dobi značajno zastupljene kroz socijalne usluge, posebno u programu Pomoć u kući - dostava toplih obroka, bilo je vrlo zanimljivo i korisno proširiti znanje o iskustvima socijalnih gerontologa i akademskih stručnjaka u spomenutom području. Izuzetno je važno je da svi mi uključeni u provedbu socijalnih usluga (neovisno o radnom mjestu) osobama starije životne dobi, preuzmemo osnovna znanja iz područja gerontologije i kroz kreativne međugeneracijske aktivnosti ostvarimo priliku za uključivanje, dijalog i dobrobit kako bi naši sugrađani bili punopravni, čujni i aktivni članovi zajednice.

U nastavku - sadržaj je preuzet: https://www.almamater.si/en/article/as-society-ages-who-will-care-for-the-elderly

Socijalna gerontologija ističe jednu od ključnih činjenica budućnosti Slovenije: »Trebaju nam ljudi koji znaju raditi sa starijim osobama«

Stručno-akademsko savjetovanje iz područja socijalne gerontologije na Alma Mater istaknulo je jedno od najvažnijih društvenih pitanja budućnosti: Kako ćemo se kao društvo brinuti za sve brojniju stariju populaciju i tko će biti stručnjaci koji će oblikovati ovo područje?

Starenje nije samo zdravstveno pitanje

Savjetovanje je uvodnim obraćanjem otvorio bivši ministar rada Janez Cigler Kralj, koji je istaknuo da socijalna gerontologija predstavlja jedno od ključnih zanimanja budućnosti: »Zbog demografskih promjena, Sloveniji je hitno potrebno dodatno stručno kvalificirano osoblje u područjima dugotrajne skrbi i socijalne skrbi. Potrebno je stvoriti uvjete da ih više uđe u to područje. Zaustavljanjem ili sprječavanjem ulaska to nećemo moći postići«, naglasio je u vezi s pitanjem pristupa diplomanata socijalne gerontologije stručnom ispitu iz područja socijalne skrbi.

Prof. emerita dr. Jana Goriup jasno je istaknula da socijalna gerontologija danas predstavlja jedno od ključnih područja u odgovoru na potrebe dugovječnog društva i na demografske promjene koje već snažno transformiraju Europu. Pritom je istaknula važnost povezivanja znanja, istraživanja i prakse u oblikovanju novih stručnjaka za rad sa starijim osobama.

»Starije osobe – to smo mi sutra«

Važnu poruku istaknuo je i Aleš Kenda iz Ministarstva za solidarnu budućnost: »Starije osobe – to smo mi sutra.« Njegove su riječi istaknule da starenje nije pitanje jedne pojedinačne generacije, već društva u cjelini.

Zamjenica pravobraniteljice za ljudska prava dr. Dijana Možina Zupanc ukazala je na brojne sistemske probleme u skrbi za starije osobe – od nedostatka osoblja do nejednakog pristupa uslugama i socijalne isključenosti starijih osoba. »Ljudska prava nikada ne stare«, naglasila je, upozoravajući da bez odgovarajućeg osoblja sustav dugotrajne skrbi neće moći pružiti kvalitetnu podršku starijim osobama.

Doc. Prof. dr. Mateja Berčan također je u svom doprinosu istaknula važnost palijativne skrbi u kućnom okruženju te naglasila da kvalitetna podrška starijim osobama nije moguća bez uključivanja obitelji, međusobne suradnje i odgovarajuće koordinacije između zdravstvenih i socijalnih službi.

Riječi oblikuju stavove prema starosti

Posebnu pozornost privuklo je istraživanje Jerneje Lipič o jeziku i stavu društva prema starijim osobama. Istraživanje je pokazalo da izrazi koje koristimo za starije osobe značajno utječu na doživljaj starosti i stav društva prema starenju. »Vidimo koliku moć imaju same riječi. Čak i danas mediji koriste izraze koji vode do ageističkog pogleda na starost i gerontofobnog straha od starenja«, upozorila je.

Prof. dr. Voyko Kavčič potom je predstavio važnost geropsihologije i kognitivne neuroznanosti u razumijevanju procesa starenja, dok je viša predavačica dr. Suzana Oreški govorila o autonomiji i mentalnom zdravlju u starosti te naglasila važnost očuvanja dostojanstva starijih osoba čak i tijekom razdoblja veće ranjivosti.

Profesija budućnosti koju društvo još uvijek previđa

Jedna od središnjih tema savjetovanja bilo je i pitanje položaja socijalnih gerontologa u Sloveniji. Predstavnici struke upozorili su da, u vrijeme rastućih potreba za dugotrajnom skrbi, država još uvijek ograničava uključivanje stručnjaka koji su sustavu prijeko potrebni. »U području socijalne skrbi prijeko nam trebaju stručni kadrovi poput vas«, naglasila je glavna tajnica Socijalne komore Slovenije Suzi Kvas.

Diplomirana studentica Jana Sever istaknula je teškoće s kojima se suočavaju mladi stručnjaci: »Socijalni gerontolozi ne žele privilegije; želimo raditi posao za koji smo se školovali.«

Viša predavačica dr. Nataša Štandeker naglasila je da socijalni gerontolog predstavlja važan most između pojedinca, obitelji i sustava dugotrajne skrbi te da je to profesija budućnosti koja će postajati sve važnija u dugovječnom društvu.

Društvo budućnosti pokazat će koliko dobro zna brinuti za starije osobe

Savjetovanje je također ponudilo brojne primjere dobre prakse i inovativnih pristupa u radu sa starijim odraslim osobama. Mag.Barbara Žgajner predstavila je primjer Centra za pomoć u kući Maribor i naglasila da se kvalitetna skrb temelji prije svega na odnosima: »Sve što radimo ovisi o odnosu.«

Osim gore navedenih, doprinose su predstavili i Jasmina Kristovič, mag.a., viša predavačica Mirjana Ivanuša, mag.a., izv. prof. dr. Jadranka Stričević, doc. dr. Barbara Grintal, Aleksander Onišak, doc. dr. Mihaela Kežman, Štefanija Zlobec, doc. dr. Marko Vidnjevič i doc. dr. Polonca Serrano, koja je istaknula područja mentalnog zdravlja, demencije, ergonomskog starenja, kreativnih pristupa u radu sa starijim osobama te važnost međugeneracijske povezanosti i aktivnog starenja. Posebna je pozornost posvećena i podizanju javne svijesti o demenciji, kvaliteti života starijih osoba te uključivanju starijih osoba u sportske, društvene i kreativne aktivnosti.

Događaj je okupio stručnjake, istraživače, predstavnike institucija, pružatelje usluga, studente i diplomante socijalne gerontologije te otvorio ključna pitanja koja se tiču ​​dugovječnog društva, dugotrajne skrbi i stavova prema starijim osobama. Rasprave su pokazale da starenje stanovništva više nije pitanje budućnosti, već jedna od središnjih društvenih realnosti sadašnjeg vremena koja će značajno oblikovati kvalitetu života budućih generacija.

Galerija slika